Svjetska baština | |
---|---|
Lokacija | Mađarska |
Kriterij | iii, v |
Referenca | 1063 |
Uvrštenje | 2002. (26. sjednica) |
Površina | 13.255 ha |
Tampon-zona | 74.879 ha |
Koordinate | N48 8 60 E21 21 0 |
Tokajski vinogradi smješteni su u podnožju planine Zemplén, u severoistočnoj Mađarskoj, duž rijeke Bodrog i na ušću rijeke Bodrog u Tisu. Trijanonskim mirom iz 1920. godine, jedan manji dio istorijske vinske regije pripao je Slovačkoj.
Istorijski zapisi pokazuju da su vinogradi u Tokaju osnovani još u 12. vijeku, ali postoje dokazi o ranijem uvođenju proizvodnje vina u ovoj regiji. Brojni stručnjaci tvrde da je vinogradarstvo na području Tokaja moglo početi još u keltsko doba, odnosno prije nove ere. Okamenjeni list grožđa pronađen u Erdőbényeu i koji datira iz kasnog 3. stoljeća nove ere, ukazuje na postojanje vinogradarstva u rimsko doba.
Pravna osnova razgraničenja vinske regije među prvima je u svijetu i datira iz 1737. godine kada je dekretom kralja Mađarske ovo područje uspostavljeno kao zatvorena vinska regija. Vino Tokaji postaje sve važnija roba za regiju od 17. stoljeća, a njegov izvoz je bio glavni izvor prihoda vladajućih prinčeva Transilvanije kojoj je regija Tokaj pripadala u to vrijeme. Prihodi od sve poznatijeg vina Tokaji Aszú pomogli su u plaćanju ratova za nezavisnost vođenih protiv austrijske habsburške vladavine.